Župna crkva i franjevački samostan

Među spomenicima sakralne arhitekture u Pazinu se izdvajaju župna crkva sv. Nikole i franjevački samostan Pohođenja Blažene djevice Marije. Župna crkva sv. Nikole sagrađena je 1266. kao jednostavna romanička građevina s preslicom za zvona. U 15. st. (1441.) dodano joj je kasnogotičko svetište s mrežastim svodom. Svodne površine oslikane su freskama nepoznatog majstora školovanog u krugu alpskih radionica (vjerojatno u Tirolu). Gradnja svetišta datirana je latinskim natpisom na kojem je najstariji grb Pazina. Kasnijim preuređenjem crkva je dobila sadašnji izgled, a 1764. bila je posvećenna. Od početka je imala status prepoziture. Najstariji opisi potječu iz 17. st. (Tommasini, Petronio, Valvasor) i naglašavaju ljepotu crkve, bogatstvo sakristija i unutarnju dekoraciju. Sedam sadašnjih oltara potječu iz 17. i 18. st., a glavni je posvećen sv. Nikoli (glavni oltar iz 1418. g. bio je posvećen Bogorodici). Kamene nadgrobne ploče svjedoče o starom običaju ukapanja u crkvi i oko nje. Zvonik iz 1705. g. u podnožju ima prolaz kroz koji se prilazilo od crkve okružene kamenim zidom. Franjevački samostan je utemeljen 1481. g. Crkva je dovršena između 1463. 1477. godine, franjevci su je dogradili pa je 1484. posvećena. Do tada je bila gotova i samostanska zgrada, malih dimenzija s 12 soba, ljekarnom, bolnicom, kirurgom, knjižnicom. Godine 1717. samostan dobiva novo krilo s refektorijem koji je bio najveća dvorana u gradu. Od 1781. g. djeluje osnovna škola, a od 1836. gimnazija. Samostanska crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta s poligonalnim gotičkim svetištem, bočnom kapelom (iz 1729.) i zvonikom. Predstavlja "krajnji južni odraz kranjske   gotike". God. 1536. za glavni oltar je nabavljen poliptih slikara Girolama Santacrocea. Lijepi primjerci barokne umjetnosti su kipovi Immaculate, jedan drveni i jedan od imitacije kamena. Ispred crkve je bilo samostansko groblje koje je ukinuto krajem 18.st. a 1816. na tom mjestu je postavljen spomenik pobjede nad Francuzima. Sastojao se od topovskih kugla koje su francuski vojnici u povlačenju pobacali u Jamu. Na drugom kraju tog trga je zgrada Velike državne gimnazije, prve u Istri s nastavom na hrvatskom jeziku (iz 1899. god.).

Webmaster  copyright 1997.