Sv. Petar u Šumi i Draguć

SV. PETAR U ŠUMI - središnju točku ovog mjesta predstavlja pavlinski samostan koji kvalitetom arhitektonskih elemenata nadilazi lokalne okvire. Jezgru kompleksa čini unutarnje dvorište (klaustar) oko kojeg je   formirana dvokatna samostanska zgrada s crkvom sv. Petra i Pavla. Prvobitni, manji sklop (iz 12. st.) pripadao je benediktincima, a 1459. dodijeljen je pavlinima koji ga proširuju i pregrađuju. Konačan izgled samostan  je dobio 1731. godine dok je crkva posvećena 1755. godine. U svoje je vrijeme predstavljao prosvjetno, kulturno i ekonomsko žarište ovog dijela Istre (studij filozofije itd.). Crkva sv. Petra i Pavla posjeduje inventar velike umjetničke vrijednosti (orgulje, zidne tapete od kože, oltari). Red i njegovi samostani ukinuti su potkraj  18. st., a 1992. godine pavlinski redovnici su se vratili u Sv. Petar u Šumi i preuzeli ruševnu zgradu. DRAGUĆ je još jedan stari gradić formiran oko nekadašnjeg kaštela, važne utvrde na granici mletačke i austrijske Istre. Glavne kulturno-umjetničke znamenitosti Draguća su njegove dvije crkvice - Sv. Elizej (na groblju) i Sv. Rok (kao zavjet protiv kuge). Crkvica sv. Elizeja je romanička, građena redovima tamnijeg i svjetlijeg kamena. Oko 1300. godine unutrašnjost je oslikana freskama s motivima iz života Isusa Krista. Crkvica sv. Roka kasnijeg je nastanka i pripada kasnogotičkim ckrvenim objektima prve polovice 16. st. Šiljasti svod u njenoj unutrašnjosti oslikao je meštar Anton s Padove o čemu svjedoči glagoljski tekst iznad ulaza.

Webmaster  copyright 1997.